Stres može biti jednostavan ili složen.
Razmotrimo sljedeće situacije:
1. SITUACIJA
Osoba je zakasnila na autobus i procijenila da će zakasniti na razgovor za posao. Međutim, ubrzo je došao drugi autobus i ipak je uspjela na vrijeme stići na razgovor.
— U opisanoj situaciji osoba je vrlo vjerojatno doživjela stresnu reakciju, međutim radi se o jednostavnom, akutnom stresu.
2. SITUACIJA
Osoba je zakasnila na razgovor za novi posao, a treba što prije naći posao zbog svoje loše financijske situacije. Uz navedeno, prijatelj koji je preporučio osobu i dogovorio sastanak jako se naljutio i prekinuo komunikaciju, a i sama osoba se radi svega osjeća krivom za cjelokupni nepovoljan razvoj događaja.
— Ovakav događaj je iznimno složen te su reakcije ljudi na takav složen stres značajno drugačije od reakcija na jednostavan stres.
Kada stres traje neko kraće vrijeme i javlja se kao reakcija na neki jednokratni događaj (npr. kašnjenje na autobus) riječ je o akutnom stresu. Međutim, ako stres traje duže vrijeme (više od 3 mjeseca), vjerojatnije je da se radi o kroničnom stresu koji ima značajno teže posljedice od akutnog stresa (npr. unatoč uloženom trudu, dugo vremena ne možemo pronaći posao).
Doživljaj stresa kod ljudi često nije usmjeren na situacije “ovdje i sada”. Kada zamišljamo stresnu situaciju koja se dogodila u prošlosti ili situaciju koja će se možda dogoditi u budućnosti, tada ulazimo u stanje stresa u sadašnjosti. Kroz kontinuirano razmišljanje o stresnim situacijama ulazimo u stanje kroničnog stresa. Kroničan stres je loš jer tada naš mozak nema priliku za oporavak jer mu se čini da je prijetnja uvijek prisutna. Naš mozak se navikava na stanje stresa kao nešto što je normalno i dolazi do trajnog lučenja stresnih hormona te do trajno povišenih upalnih procesa u cijelom tijelu koji stvaraju rizik za razvoj poteškoća s mentalnim i tjelesnim zdravljem.
Dakle, izloženost dugotrajnom stresu značajno iscrpljuje osobu i fizički i psihički. Osim toga, često ne postoji jasna vizija o tome hoće li i kad će nestati okolnosti koje uzrokuju kronični stres, što otežava mogućnost oporavka. Vjerojatno najteža posljedica kroničnog stresa su psihosomatski poremećaji i oboljenja (npr. autoimune bolesti, kožna oboljenja i sl.).
Kada osvijestimo da su naše reakcije u situacijama stresa velikim dijelom uzrokovane našom interpretacijom situacije, napravili smo prvi korak prema razvoju uspješnijih strategija suočavanja sa stresom.
