Sasvim je sigurno da se svi zbog nečega brinemo, svi se nečega bojimo. Osjećaji straha, zabrinutosti, napetosti ili stresa normalne su i korisne reakcije u situacijama koje doživljavamo kao opasne ili prijeteće. Jedna od takvih situacija je i razdoblje nezaposlenosti…
Svaki čovjek povremeno osjeća strah i tjeskobu (anksioznost). Strah je emocionalni, tjelesni i odgovor ponašanjem na neposredno prepoznatu opasnost iz okoline (npr. uočenog provalnika, nepažljivog vozača). Anksioznost je uznemirujuće, neugodno emocionalno stanje nervoze i nelagode, a njezin se uzrok ne može pripisati neposredno prepoznatoj opasnosti iz okoline. Dakle, anksioznost se može pojaviti u očekivanju opasnosti ili može trajati nakon što je opasnost prošla ili se može pojaviti bez jasne opasnosti. Anksioznost je često praćena tjelesnim promjenama i ponašanjima koja nalikuju onima izazvanima strahom.
Ovaj neugodan osjećaj prisutan je kada moramo napraviti nešto novo ili teško, kada nekome pokušavamo reći nešto što mu se neće svidjeti ili se spremamo za nešto jako važno – npr. moramo otići na Hrvatski zavod za zapošljavanje tražiti informacije, raspitivati se o slobodnim radnim mjestima, uključiti se u dodatnu edukaciju, napisati i/ili naučiti napisati dobar životopis, otići na razgovor za posao i sl.
Usporedno, taj neugodan osjećaj – zabrinutost, prate negativne misli, primjerice „neću uspjeti pokazati sve što znam, neću uspjeti pronaći novi posao, osramotit ću se na ovom razgovoru, nikada neću pronaći novi posao“ i sl. Uz to, mogu se uočiti neke promjene i u tijelu: ubrzano lupanje srca, znojenje dlanova, knedla u grlu, teškoće sa spavanjem, otežano disanje i sl. kojima tijelo signalizira da se priprema za pojačanu aktivnost – suočavanje s izvorom nelagode (nezaposlenošću) ili izbjegavanje nelagode i situacije koja izaziva nelagodu.
Zašto je anksioznost dobra? Ona nas mobilizira, pokreće, štiti. Bez nje bismo svakodnevno, i po više puta, ugrožavali vlastiti život, npr. u prometu.
Dakle, određena razina napetosti korisna je jer pomaže da se usmjerimo na problem, na bolju pripremu i traženje rješenja, a time i na postizanje boljeg rezultata. Nezaposlena osoba koja ne osjeća tremu pred situacijom u kojoj se nalazi, ne može očekivati da će dati najbolje od sebe kako bi promijenila svoj status. Osjećaj zabrinutosti prestaje kada prođe stresna situacija. Prema tome, anksioznost predstavlja određeni stupanj prilagodbe. To znači da nam ona može pomoći u pripremanju, uvježbavanju, izvođenju aktivnosti kako bi se naše djelovanje poboljšalo i pomoglo nam da, u zahtjevnoj situaciji nezaposlenosti, budemo najdjelotvorniji.
Ponekad se može dogoditi da nam se ti osjećaji čine vrlo snažnima, često prisutnima ili kao da dugo traju, ne možemo ih se riješiti. Može nam se učiniti da niti ne znamo zašto smo zabrinuti, a neugodni osjećaji nas ujedno sprječavaju da obavljamo potrebne aktivnosti. U takvim situacijama korisno je znati kako umanjiti svoju zabrinutost, tjeskobu.
Kad je netko tjeskoban ili prestrašen često zapaža brojne promjene u svojem tijelu (ubrzane otkucaje srca, drhtanje, znojenje, vrtoglavicu, suha usta, knedlu u grlu, otežano disanje, drhtav glas…) jer se tijelo priprema na izbjegavanje problema ili na suočavanje s problemom. Razumijevanje tih tjelesnih znakova i razlikovanje njihove jačine i njihova utjecaja na naše ponašanje pomoći će nam da prepoznamo da postajemo uznemireni. U takvoj situaciji najbolje je primijeniti tehnike opuštanja o kojima možete saznati više u tekstovima i video snimkama na ovoj web stranici. Staviti link na tehnike opuštanja
Drugi način kako si pomoći je naučiti prepoznati uznemirujuće misli i zamijeniti ih umirujućim mislima. Kad smo tjeskobni, često imamo vrlo negativne, crne misli. Teško nam je misliti, čuti, vidjeti išta dobro o sebi, ne prepoznajemo jake strane kod sebe, ne vidimo resurse u svojoj okolini, često očekujemo da će se dogoditi nešto loše i sl. Neke ljude takve misli jako obuzmu pa se zato i osjećaju tjeskobno i anksiozno. Koje korake poduzeti i u ovakvoj situaciji detaljno je opisano u tekstu pod nazivom Kako naša uvjerenja održavaju neka neželjena stanja kao npr. stanje nezaposlenosti na ovoj web stranici. Staviti link na ovaj članak