Većina teorijskih modela stresa najviše pažnje posvećuje tjelesnim simptomima stresa. Međutim, stresne situacije, kao što je situacija nezaposlenosti, imaju utjecaj na način razmišljanja o okolnostima u sadašnjosti i budućnosti. Istraživanja pokazuju da načini razmišljanja, uključujući (neproduktivnu) brigu, izazivaju promjene u fiziologiji i samim time povećavaju vjerojatnost psihosomatskih oboljenja povezanih sa stresom.
Rijetki su oni koji u situaciji nezaposlenosti nisu bili zabrinuti. Što je zabrinutost?
Brigu ili zabrinutost možemo shvatiti kao niz ponavljajućih misli i predodžbi o budućnosti, pri čemu se uglavnom predviđaju negativni ishodi. Nerijetko se ne radi samo o jednoj misli, već o skupini misli sličnog sadržaja, primjerice:
Što da napravim sad?
Kada ću dobiti posao?
Možda nikad neću dobiti posao.
Ne mogu vjerovati, zašto se ovo meni događa?
Ove misli i predodžbe javljaju se iznenadno i nenadano (intruzivne su). Predstavljaju pokušaj rješavanja problema uz istovremeno očekivanje negativnih ishoda i vjerovanje da ne postoji mogućnost utjecaja na stresnu situaciju – što doprinosi osjećaju bespomoćnosti i stresa.
Poteškoće nastaju kada polazite od uvjerenja da:
Ukoliko nemam odgovor na misli, moram o tome razmišljati dok ne pronađem odgovor ili rješenje.
Dok ste preokupirani brigom o budućnosti, vjerojatno ćete imati slabiju koncentraciju, manjak energije i fokusa pri rješavanju svakodnevnih poteškoća te biti manje prisutni u sadašnjem trenutku.
Briga o budućnosti, iako prirodna, također ponekad može biti neproduktivna. Ukoliko:
- Razmišljate satima, neovisno radi li se o danu ili noći
- Mislite da ne možete prestati brinuti
- Imate poteškoća sa spavanjem i usnivanjem zbog zabrinutosti
- Imate poteškoća s uživanjem u sadašnjem životu
- Osjećate da ste pod stresom, depresivni ili anksiozni
Zapitajte se:
- Kako vi vidite svoju brigu? Dajete li previše na važnosti svojoj svakoj misli?
Odnosite li se prema svojim mislima kao da su činjenice? Primjerice, mislite li da zbog toga što pomislite da nećete nikad dobiti posao, da se to stvarno i neće dogoditi? Jeste li sve više uvjereni u to što dulje o tome mislite? Nemoguće je predvidjeti buduće događaje.
- Želite li odmah znati kako će izgledati budućnost?
Smatrate li da se, dok ne saznate kako će izgledati Vaš život ili kada ćete dobiti posao, ne smijete opustiti? Što se više trudite ostvariti sigurnu procjenu, osjećate se bespomoćnije i frustriranije?
PREUSMJERITE PAŽNJU
Iako Vam se možda čini da se ne možete prestati brinuti, to je ipak moguće. Ono što može pomoći je preusmjeravanje pažnje.
Pokušajte tehnikom uzemljenja preusmjeriti pažnju:
Nabrojite:
→ 5 stvari koje vidite oko sebe
→ 4 stvari koje možete dotaknuti
→ 3 stvari koje možete čuti
→ 2 stvari koje možete namirisati
→ 1 stvar koju možete okusiti
Ono što je važno je pokušati pronaći neku tehniku ili aktivnost koja pomaže u preusmjeravanju misli. Svima odgovara nešto drugo – to može biti kuhanje, razgovor s prijateljem, čitanje knjige i slično.
ODREDITE ”VRIJEME ZA BRIGE”
Ukoliko Vam se čini da neprestano brinete, utoliko bi Vam mogla biti korisna tehnika određivanja vremena za brige. Kada primijetite neku brigu, ostavite je ”po strani”, zapišite je na papir i vratite joj se u dogovoreno ”vrijeme za brige” koje može biti bilo kada u danu (npr. u 10 sati ujutro ili 16 sati popodne). Ovo Vam omogućava da preusmjerite pažnju na nešto što se događa u sadašnjem trenutku. a da ostavite vrijeme u kojem ćete se posvetiti svojim brigama. Ovu tehniku korisno je koristiti i ako imate problema sa spavanjem zbog briga – zapišite Vaše misli i posvetite im se sutradan unutar “vremena za brige”.
BRINEM – ZNAČI DA MI JE STALO
Možda smatrate da je briga način da izbjegnete iznenađenja, da se pripremite za neke neugodne scenarije ili da je briga znak odgovornosti. Poželjno je biti pripremljen i odgovoran, ali postoje i drugačiji načini za postizanje istog.
Primjerice, poželjno je razmišljati o tome da postoji mogućnost da nećete biti zaposleni duže vrijeme. Međutim, umjesto kontinuirane nekonstruktivne brige o tome što će se dogoditi, vrijeme možete posvetiti osmišljavanju konkretnih koraka – postavljanju ciljeva, pronalaženju načina uštede, širenju socijalne mreže ili istraživanju ponuda na tržištu rada.
“Briga često maloj stvari daje veliku sjenu.” – Švedska poslovica
ZANIMLJIVOST: Iako negativna predviđanja o budućnosti mogu djelovati vrlo vjerojatna i samim time briga se može činiti korisnom, istraživanje u kojima su ispitanici koji su anksiozni bilježili svoje brige i pratili hoće li se ostvariti njihove predikcije pokazuju da se više od 90% briga nije ostvarilo. Druga istraživanja dobila su slične postotke. Kada bi se i ostvario neki negativan ishod, velik dio ispitanika procijenio je da su se nosili sa situacijom bolje, nego što su zamišljali – što dovodi do zaključka da se većina briga nikad ne ostvari i da su ljudi skloni podcijeniti svoju sposobnost suočavanja s problemima kada se oni zapravo i dogode.
Procijenite:
Je li Vaša briga produktivna – dovodi li do postavljanja ciljeva u sadašnjosti?
Postajete li sve potišteniji što više brinete? Je li onda ta briga produktivna?
Ukoliko Vaša briga nije produktivna, odvojite “vrijeme za brige”, preusmjerite pažnju ili pronađite neki drugi način da Vas neproduktivna briga ne sprječava da živite u sadašnjem trenutku i vodite ispunjeniji život. U tome Vam mogu pomoći gore navedene tehnike, ali i tehnika rješavanja problema, tehnike relaksacije, mindfulness tehnike i ostali korisni sadržaji na ovoj web stranici.
