U svakodnevnom govoru riječ stres često se koristi kako bi se objasnilo što nam se događalo ili upravo događa te jesmo li i kako neku stresnu situaciju riješili. Nezaposlenost je visoko stresna situacija, no ona u životu nezaposlenih osoba sigurno nije i jedini izvor stresa. Kako bismo tu vrlo zahtjevnu situaciju lakše podnosili dok je ne uspijemo riješiti, važno je smanjiti izvore stresa – stresore koji su potpuno ili barem dijelom pod našom kontrolom.
Razmislite:
- Događa li Vam se većina stvari „tek tako“?
- Gajite li osjećaj bespomoćnosti i mislite li da Vam taj osjećaj pomaže ili odmaže? Kako?
- Smatrate li da nemate nikakvu kontrolu nad intenzitetom i/ili čestinom javljanja stresa u Vašem životu?
Ako Vam je odgovor na neka od ovih pitanja potvrdan, vjerojatno ne uviđate da postoje neke stvari u Vašem životu kojima možete upravljati i tako smanjiti ili ublažiti stres.
Životni stil
Naš stil života drugima je u određenoj mjeri vidljiv. Po nekim naglašenijim bilo pozitivnim ili negativnim elementima, možemo postati prepoznatljivi kao onaj/ona koji: stalno vježba, radi cijeli dan, dosta pije, ljenčari, često putuje, voli se lijepo oblačiti… Naš stil života dolazi do izražaja kroz odnos koji imamo prema sebi i drugima te okruženju koje gradimo, oblikujemo i u kojem živimo. Iz ovoga je vidljivo da stil života uključuje nekoliko dimenzija kroz koje može biti procijenjen:
1. Funkcionalnost
Funkcionalnost pokazuje koliko iz načina na koji živimo proizlaze različite aktivnosti kako one koje se od nas očekuju, tako i one koje sami biramo raditi. Ona također pokazuje kakvi su ishodi naših ukupnih aktivnosti. Funkcionalnost je pokazatelj aktivnosti življenja i uspješnosti ostvarivanja ciljeva.
Nezaposlenost može utjecati na osjećajna stanja u vidu lošijih raspoloženja, osjećaja gubitka samopoštovanja i sl., što može utjecati na smanjenu proaktivnost. Ovo može negativno utjecati na kvalitetu funkcionalnosti.
Koliko je Vaš stil života funkcionalan?
Omogućuje li Vam način na koji živite uglavnom ostvarenje ciljeva kojima stremite te radi toga živite život kakav želite?
Napravite procjenu Vašeg stila života.
Dobri aspekti mog stila života:
- _________________________
- _________________________
- _________________________
- _________________________
- _________________________
Loši aspekti mog stila života:
- _________________________
- _________________________
- _________________________
- _________________________
- _________________________
- Kojih aspekata imate više?
- Koje negativne aspekte bi mogli izbaciti?
- Što Vam govori Vaša procjena stila života?
Neki elementi stila života koji su pod našom kontrolom su: prehrana, san, razvijanje interesa i hobija, tjelovježba, izbjegavanje rizičnih ponašanja te duhovnost.
Prehrana
„Sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život…“ – Hipokrat
Danas je sve teže govoriti o zdravoj prehrani. Ispravnost oznaka mjesta i datuma proizvodnje, kao i sastava namirnica koje kupujemo, sve češće se dovode pod znak pitanja. Unatoč tome opravdano je govoriti o važnosti zdrave prehrane. Ona uključuje: uravnoteženost – održavanje balansa u omjerima osnovnih nutrijenata – ugljikohidrata, proteina, masnoća; umjerenost – unos kalorija primjeren našim dnevnim aktivnostima, dobi, spolu, visini; raznovrsnost – konzumiranje različitih vrsta namirnica, kao i raznolikost načina njihove pripreme (riba, meso, voće, povrće, grahorice…). Loša prehrana rezultira gubitkom energije, slabljenjem imuniteta te neravnotežom metabolizma (povišeni šećer i masnoće u krvi, povišeni krvni tlak, loša probava, nakupljanje masnog tkiva…), a sve navedeno može biti izvor stresa i tako utjecati na razinu naše funkcionalnosti. Potrebno je maksimalno izbjegavati suhu, brzu i industrijski prerađenu hranu koja je zasićena mastima i šećerima, a osiromašena vrijednim nutrijentima. Možda se izbor hrane nezaposlenih češće bazira na cijeni, no jeftinija hrana ne mora biti nezdrava hrana. Isto tako, za razliku od zaposlenih, nezaposleni mogu imati više vremena na raspolaganju za kuhanje pa ono može postati većim užitkom, kako za njih, tako i za njihove članove obitelji.
San
Spavanje je jedino vremensko razdoblje kada se mozak odmara i kada se regeneriraju sve stanice u tijelu. Kvalitetan san je dobra preventiva za pojavu mentalnih oboljenja i demencije. On poboljšava sve misaone funkcije (razmišljanje, odlučivanje, pažnju, koncentraciju, učenje, percepciju…) i osjećajna stanja. Problemi sa spavanjem stvaraju osjećaj umora, uzrokuju razdražljivost i lošija raspoloženja. Dugotrajno loše spavanje smanjuje kvalitetu života i veliki je izvor stresa. Važno je poduzeti sve kako bi sačuvali dobar san. Stil života može značajno utjecati na biološke ritmove. Tako neki ljudi zamijene dan za noć jer se do kasnih sati prepuštaju različitim aktivnostima koje djeluju pobuđujuće na mozak, a nakon čega se dugo ne mogu smiriti i zaspati. Nezaposleni mogu sebi dopustiti kasniji odlazak na spavanje zbog mogućnosti dužeg spavanja tijekom jutarnjih sati. Bez obzira na to, važno je održavati svoje biološke ritmove jer tako čuvamo svoje tjelesno i mentalno zdravlje.
Tjelovježba
Danas se nudi vrlo širok spektar mogućnosti za tjelovježbu. Ljudi različitih dobnih skupina, preferencija, tjelesnih kapaciteta, ciljeva i motivacija, mogu na tom „tržištu“ lako pronaći program vježbanja koji im odgovara. Tjelovježba je važan aspekt stila života pojedinca, a neke od dobrobiti vježbanja su:
- učvršćivanje mišića i ligamenata te smanjenje mogućnosti ozljeđivanja
- bolja oksidacija cijelog tijela čime se ubrzava i poboljšava izmjena tvari u organizmu
- bolji izgled, manje masnog tkiva, zbog čega se osjećamo bolje i samopouzdanije
- bolje raspoloženje zbog lučenja endorfina – „hormona sreće“
- bolja opća funkcionalnost
- predstavlja prevenciju za pojavu anksioznih i depresivnih stanja
Rizična ponašanja
Rizična ponašanja društveno su neprihvatljivi oblici ponašanja kojima pojedinac krši opće prihvaćene norme društva. Takvim ponašanjima osoba ugrožava svoje psihičko i tjelesno zdravlje dovodeći sebe i druge (suprugu/supruga, djecu, roditelje…) u vrlo nepovoljan položaj. Kockanje/klađenje, opijanje, konzumiranje droga, neki su od čestih oblika rizičnih ponašanja. Ovakva ponašanja često rezultiraju dugotrajnim liječenjima od ovisnosti, smanjenom radnom sposobnošću, otežanim pronalaženjem, ali i zadržavanjem posla. Isto tako, mogući su veliki financijski gubici zbog potrebe za nabavom sredstava ovisnosti, ali i problemi sa zakonom zbog izricanja prekršajnih i kaznenih mjera od strane nadležnih institucija.
Hobiji i interesi
Dosada je neugodno psihološko stanje. Neki se ljudi bez većih poteškoća uključuju u različite slobodne aktivnosti u kojima se zadržavaju duži ili kraći vremenski period. Takvi ljudi se lako motiviraju za akciju, pozorno promatraju svijet i sadržaje koje im on nudi, a iz jasne svijesti o sebi lako pronalaze one sadržaje za koje misle da bi im mogli odgovarati. Oni zapravo znaju kako kvalitetno ispuniti svoje slobodno vrijeme. Drugi ljudi iz svojih unutrašnjih stanja (nemira, neraspoloženja…) teže zadržavaju pozornost na sve ono što se događa oko njih, lošije procjenjuju svoje želje, sposobnosti, teže se motiviraju na poduzimanje akcija te se tako češće i lakše dovode u stanja dosade. Ovo može biti i jedan od razloga za uključivanje različitih oblika rizičnih ponašanja u svoj stil života.
Zašto su važni hobiji i razvijanje interesa?
- otklanjaju osjećaj dosade
- jačaju svijest o nama, drugima i situaciji u kojoj se nalazimo pa tako bolje razumijemo što nam se i zašto događa
- omogućuju povezivanje s ljudima koji imaju iste ili slične hobije i interese
- za razliku od mnogih drugih aktivnosti koje su nam nametnute kao obaveze, hobije sami biramo jer oni proizlazi iz naših unutrašnjih motiva
- izvor su relaksacije i zabave
Hobiji i interesi trebali bi biti sastavni dio našeg stila života bez obzira jesmo li zaposleni ili nismo jer doprinose boljitku našeg mentalnog zdravlja.
Duhovnost
Duhovnost nas potiče na plemenita djela. Ona isporučuje kvalitetu koja traje u vremenu. Kroz duhovnost jačamo ljudske vrline i nastojimo živjeti moralan život – birati dobro, a izbjegavati zlo.
Živimo u materijalnom svijetu, svojim osjetilima ga prepoznajemo, doživljavamo i rado konzumiramo. On u nama potiče želje, htijenja, posjedovanja pa smo zbog njega ponekad puni nemira. Nemiri se javljaju jer ne možemo uvijek posjedovati sve što poželimo. Isto tako, posjedovanje materijalnih dobara nam nerijetko brzo dosadi, no unatoč tom iskustvu mi ih opet želimo sve više i više. O materijalnom se često govori kao prolaznom i manje važnom, čime se naglašava da je čovjek više od materijalnog. On ima dimenziju duhovnosti koja može biti religiozna, ali i nereligiozna. Tako čovjek može težiti upoznavanju, razumijevanju i povezivanju s Bogom. Zahtijevan je to i dugotrajan put koji ne podnosi brzinu, nestrpljenje i površnost. Duhovnost zahtijeva zatvaranje, izmicanje iz svega što je vidljivo, tj. perceptivno te zahtijeva povlačenje u svoju unutrašnjost. Nereligiozna duhovnost može uključivati različite vidove kreativnih aktivnosti, duboka promišljanja, vizualizaciju, zamišljanje, meditaciju, općenito bavljenje nematerijalnim.
2. Organizacija života
Organizacija označava mjeru u kojoj su događaji u našem životu pod našom kontrolom – predviđamo li ih i kako, planiramo, pratimo, usklađujemo, mijenjamo pa se oni zato očekivano događaju/ne događaju ili se prepuštamo utjecaju okolinskih faktora i drugih ljudi koji određuju naše dnevne aktivnosti. Nečiji život može biti visoko organiziran, dok kod drugih može poprimiti obilježja stihije. Organizacija života podrazumijeva postojanje prioriteta – rang listu aktivnosti prema važnosti koju one imaju za nas. Prioriteti proizlaze iz našeg sustava vrijednosti – svega onoga što nam je značajno. Neki ljudi su jako usmjereni na stjecanje materijalnih dobara, drugi na maksimalno dobro iskorištavanje slobodnog vremena na zabavu, putovanja, avanture, sport…, treći za razvoj svoje duhovnosti i sl.
Pretjerana organizacija može život pretvoriti u niz rutina i tako ga učiniti jako predvidljivim, što može imati za posljedicu osjećaj dosade, monotonije, a posljedično i nezadovoljstvo. Niska organiziranost može zbog niza nepredvidljivih situacija i kaosa koji se zbog toga stvara, život učiniti jako stresnim.
U životu trebamo imati jasnu okosnicu – sve one dnevne aktivnosti koje su nam jako važne treba dobro organizirati, a one koje nemaju osobitu važnost, više prepustiti prostoru za potencijalna događanja, čime ćemo umanjiti rutiniranost života i pokazati spremnost na fleksibilnost koja nam je i te kako u životu potrebna.
Nezaposlenost stvara dojam posjedovanja viška vremena pa nezaposlene osobe češće nemaju osjećaj pritiska rokova. Planirane aktivnosti mogu lakše odgađati, zbog čega im život može početi poprimati obilježja neorganiziranosti. Isto tako, nezaposlene osobe često budu zaposlene od strane nekih drugih ljudi iz kruga obitelji ili šire, koji ih angažiraju kako bi im pomogli u postizanju vlastitih ciljeva. Tako se nezaposleni nerijetko nađu u ulozi pomagača zaposlenim prijateljima, roditeljima, braći ili sestrama… Vrlo često ovakve situacije, osobito ako traju duži vremenski period, mogu stvarati frustraciju. Razlog za to leži u činjenici da naša ponašanja u tim situacijama nisu vezana uz naše planove pa njima ne možemo adekvatno zadovoljavati svoje potrebe.
Razmislite u kojoj mjeri je Vaš život organiziran?
Napravite procjenu na skali od 1 do 10 tako da zaokružite jednu od brojčanih vrijednosti.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
potpuno neorganiziran djelomično organiziran visoko organiziran
Što ste zaokružili veću brojčanu vrijednost, to ste svoj život opisali organiziranijim.
- Kako objašnjavate dobivenu brojčanu vrijednost?
- Koliko Vam dobiven opis organizacije života pomaže/odmaže u zapošljavanju?
- Kakav je Vaš sustav vrijednosti i kakvi prioriteti iz njega proizlaze?
- Jesu li Vaši prioriteti sukladni traženju zaposlenja?
3. Estetika života
Estetika života može se odnositi na način na koji se odijevamo, držimo do osobne higijene, kakva nam je vanjština, kako uređujemo i održavamo svoj dom i okoliš, pazimo li na zaštitu prostora u kojem živimo. Iz ovoga je vidljivo da je estetika često u većoj ili manjoj mjeri vezana uz izvjesne financijske izdatke. Ljepota življenja se danas dosta naglašava i reklamira. Posjedovanje skupih materijalnih stvari često se iznosi u javni prostor. Nezaposlenost može biti razlogom smanjene mogućnosti za estetske intervencije. Parola “ljepota je unutar nas” sigurno vrijedi, no danas smo isto tako svjesni da su različite uslužne djelatnosti koje će nam omogućiti estetski ugođaj dosta skupe.
Ljepota pozitivno utječe na naše osjećaje i važan je dio obilježja stila života kao što su to funkcionalnost i organizacija. Ponekad manjak resursa (npr. novca) za postizanje ljepote u najširem smislu može biti poticaj za otkrivanje osobne kreativnosti.
Razmislite što možete napraviti sami bez (većih) financijskih izdataka kako bi svoj dom, okruženje učinili ljepšim i ugodnijim za življenje?
Prepoznajte, jačajte svoju kreativnost!