Vrijeme čitanja: 2 min

Razlika između stresa i traume

Stresni događaji događaju se svim ljudima svakodnevno te izbacuju ljude iz ravnoteže, ali većina ljudi može ih samostalno prevladati. Također, stresni događaji ne djeluju jednakim intenzitetom na sve ljude, već intenzitet stresa ovisi o subjektivnoj procjeni događaja. Nasuprot tome, traumatski događaji su rjeđi i ne događaju se svima, izbacuju ljude iz ravnoteže koju je jako teško vratiti te dovode do patnje većine ljudi (neovisno o strategijama suočavanja sa stresom i prethodnom psihofizičkom stanju). Traumatična iskustva uvijek su stresna, ali stresori nisu uvijek traumatični. To znači da stres nije uvijek štetan, dok je trauma štetna gotovo uvijek.

Reakcije na traumatske događaje kod odraslih (Centers for Disease Control and Prevention, 2012; prema Ajduković, Bakić i Ajduković, 2016)

 

Neposredne

Odgođene

Emocionalne

  • emocionalna otupjelost
  • ekstremna tjeskoba, panika ili intenzivni strah
  • osjećaj krivnje
  • ljutnja i agresivnost 
  • napetost, razdražljivost 
  • nezadovoljstvo
  • snažna tuga
  • osjećaj bespomoćnosti 
  • osjećaj nestvarnosti
  • dezorijentiranost u vremenu i prostoru, u odnosima i radu
  • osjećaj gubitka kontrole
  • poricanje događaja
  • potiskivanje osjećaja
  • preplavljenost osjećajima
  • sram
  • dosada, bezvoljnost
  • razdražljivost
  • depresija
  • anksioznost
  • promjene raspoloženja, emocionalna nestabilnost
  • neobjašnjivi i snažni strah
  • dugotrajan i snažan osjećaj tuge
  • duboki osjećaj srama
  • osjećaj krhkosti i/ili ranjivosti
  • izbjegavanje svega što zahtijeva emocionalne reakcije (npr. bliski i/ili obiteljski odnosi, razgovor o sebi, razgovor o traumatskim događajima ili reakcijama na njih)

Tjelesne

  • mučnina i/ili gastrointestinalne smetnje
  • znojenje ili drhtanje
  • slabost
  • ubrzan rad srca (povišeno bilo i tlak)
  • ubrzano disanje
  • pretjerana pobuđenost
  • ukočen vrat i ramena, bolovi u leđima 
  • glavobolja
  • ekstremni umor ili iscrpljenost
  • problemi s prehranom i spavanjem
  • poremećaji spavanja, noćne more
  • somatizacije (npr. povećan fokus na tijelo i briga oko bolova u tijelu)
  • apetit i probavne promjene 
  • smanjena otpornost na prehlade i infekcije
  • stalni umor
  • povišene razine kortizola
  • pretjerana pobuđenost

Kognitivne

  • rastresenost, sporo ili prebrzo donošenje odluka
  • teškoće koncentracije
  • ruminiranje, odnosno intenzivno ponavljanje misli o događaju i potreba da se priča o događaju (na primjer, stalno razmišljanje o napadu u kojem je osoba skoro umrla) 
  • iskrivljenje osjećaja za vrijeme i prostor (npr. traumatski događaj može se promatrati kao da se događa usporeno) 
  • problemi s pamćenjem, zaboravljivost (npr. ne mogu se sjetiti važnih dijelova traume)
  • snažna identifikacija sa žrtvama
  • pad kreativnosti
  • briga za sigurnost, postavljanje pitanja o smislu života…
  • nametljiva sjećanja
  • ponovno proživljavanje traumatskih događaja
  • samookrivljavanje
  • zaokupljenost događajem
  • teškoće u donošenju odluka
  • magično mišljenje: uvjerenje da određeni događaji, uključujući izbjegavajuća ponašanja, pružaju zaštitu protiv buduće traume
  • suicidalne namjere

Ponašanje

  • poteškoće u izražavanju
  • sukobljavanje s drugima, agresivne, nervozne reakcije
  • plakanje
  • povećana upotreba alkohola, droga, duhana
  • socijalno povlačenje i apatija
  • izbjegavajuća ponašanja
  • smanjena produktivnost, gubitak interesa za igru i druženje
  • regresivna ponašanja, tikovi 
  • pretjerana ovisnost o odraslima
  • izbjegavanje podsjetnika na događaje
  • promjene u društvenim odnosima
  • smanjena razina aktivnosti 
  • rizična ponašanja 
  • povećana upotreba alkohola, droge, duhana
  • socijalno povlačenje

Egzistencijalne

  • obnova vjerovanja u dobrotu drugih (npr. primanje pomoći od drugih)
  • negativno mišljenje o čovječanstvu, osobito ako je događaj bio namjeran 
  • trenutno narušavanje pretpostavki o životu (npr. pravednost, sigurnost, dobrota, predvidivost života)
  • promijenjena slika budućnosti
  • postavljanje pitanja
    (npr: „Zašto ja?“) 
  • povećani cinizam, razočaranje
  • povećano samopouzdanje (npr: „Ako mogu ovo preživjeti, onda sve mogu preživjeti“)
  • gubitak smisla života
  • obnavljanje vjere 
  • beznađe
  • redefiniranje značenja i važnosti života
Ukoliko reakcije na traumatski događaj traju duže vrijeme i ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju, svakako je preporučljivo potražiti stručnu psihološku pomoć.

Povezani članci