Kako na sebi i drugima možemo prepoznati da smo pod stresom? Stres obuhvaća četiri aspekta funkcioniranja svakoga čovjeka – tjelesni/fiziološki, misaoni (kognitivni), emocionalni i ponašajni, odnosno uključuje četiri skupine simptoma ili „znakova“ stresa.
U situaciji stresa osoba može primijetiti različite fiziološke reakcije te poteškoće u tjelesnom funkcioniranju poput:
- ubrzanog rada srca
- ubrzanog disanja
- glavobolje
- trbuhobolje, mučnine i probavnih smetnji
- ukočenog vrata i ramena, bolova u leđima
- drhtanja ruku, znojenja, znojnih dlanova
- probleme spavanja i apetita
- promjene u tjelesnoj težini
- stalni umor
Na misaonom (kognitivnom planu) osoba može primijetiti:
- zaboravljivost
- slabu koncentraciju
- preokupiranost mislima o okolnostima koje su izazvale stres, često prisjećanje na događaj i potreba za pričanjem o događaju
- sporo ili prebrzo donošenje odluka
- pad uobičajene razine kreativnosti i produktivnosti
- promijenjenu sliku budućnosti
- brigu za sigurnost
Na emocionalnom planu osoba može primijetiti:
- strah, paniku
- tugu, tjeskobu
- ljutnju, bespomoćnost, sram
- nezadovoljstvo, napetost, razdražljivost
- dosadu, bezvoljnost
- osjećaj krivnje
- promjene raspoloženja
Na planu ponašanja može se primijetiti:
- plakanje
- lupkanje prstima po stolu ili nogama po podu
- smanjena produktivnost
- poremećaj prehrane
- poremećaj spavanja
- pojačano konzumiranje alkohola i nikotina
- sklonost konfliktima i agresivno ponašanje
- nekontrolirani ispadi bijesa, ljutnje, tuge
- povlačenje u sebe
U svakom slučaju, stres je dio života svakog od nas. Vrlo je važno znati prepoznati znakove koji ukazuju na izloženost stresu jer je to prvi korak prema razvoju uspješnih strategija (načina) nošenja sa stresom, odnosno važno je naučiti i primjenjivati učinkovite tehnike nošenja sa stresom. Ako je izvor stresa nešto što ne možemo promijeniti ili zaustaviti, onda jedino možemo učiti kako promijeniti svoju reakciju. Dakle, na nama je odgovornost da se naučimo nositi sa stresom na načine koji neće oštetiti naše zdravlje, odnose s drugima i kvalitetu života.
Pritom ne moramo čekati visoke razine stresa kako bismo počeli raditi na sebi jer kao što je rekao Benjamin Franklin:
„Gram prevencije je vrijedniji od kilograma lijeka.“
