Mnoga istraživanja pokazuju negativne učinke stresa na naše zdravlje. Visoke razine stresa povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa, raka, visokog krvnog tlaka… Samo čitanje ovakvih podataka i drugih statistika dovoljne su da izazovu napetost i potaknu negativni odnos prema samom stresu.
Međutim, postoji i drugačija perspektiva i odnos prema stresu. Psihologinja Kelly McGonigal potiče na viđenje stresa kao na “signal značenja” koji pokazuje da je osobi stalo, da se događa nešto njoj važno. U tom smislu, stres je korisna reakcija na situaciju visokog pritiska te predstavlja proces koji omogućuje prilagodbu na situaciju i postupanje u okvirima vlastitih mogućnosti u svrhu postizanja pozitivnih ishoda.
Koliko je važan naš stav prema stresu pokazuje i istraživanje
Crum i suradnika (2013).Oni su podijelili 400 radnika jedne tvrtke u dvije grupe – jedna grupa je gledala seriju videozapisa u kojima je stres opisan kao iscrpljujuće, negativno iskustvo koje šteti našem zdravlju, samopouzdanju i uspjehu u izvedbi. Druga grupa zaposlenika gledala je videozapise u kojima je stres opisan kao nešto što poboljšava kvalitetu našeg života – doprinosi izgradnji fizičke otpornosti, poboljšava fokus i izvedbu, daje perspektivu i pomaže u određivanju prioriteta te potiče kreativnost i rast. Istraživanje je pokazalo da su sudionici iz druge grupe doživljavali značajno niže razine anksioznih i depresivnih simptoma te više razine energičnosti i radne produktivnosti kao rezultat viđenja nove perspektive ponuđene u videu.
Iz ovoga možemo zaključiti da je važno kakav način razmišljanja (mindset) osoba usvoji, odnosno vidi li stres kao način stimulacije koji pomaže da postupi što efikasnije ili kao teret s kojim se nemoguće nositi. Istraživači nude objašnjenje načina na koji mindset djeluje na aktivnost osobe – ako osoba vidi stres kao svog neprijatelja pred kojim je nemoćna, veća je vjerojatnost da će na nju djelovati isključivo nepovoljno – ili će je ,,preplaviti” ili će izbjegavati stresnu situaciju ,,pod svaku cijenu”, što može dovesti do još većeg stresa u budućnosti. S druge strane, ako na stres gleda kao na ,,signal značenja”, veća je vjerojatnost da će odabrati adaptivna ponašanja kako bi odgovorila na zahtjeve situacije.
Zapitajte se:
Vidite li stresnu situaciju kao izazov ili kao prijetnju?
Možete li trenutnu situaciju nezaposlenosti vidjeti na drugačiji način?
Kakve izazove ona stavlja pred Vas?
Postoje li potencijalne prednosti i prilike vezane uz situaciju u kojoj se nalazite?
Implikacije ovog istraživanja imaju svoja ograničenja. Kronični, dugotrajni stres nije dobar za naše zdravlje, ali umjeren, kratkotrajni stres može nas učiniti opreznijima, pažljivijima i poboljšati našu izvedbu, primjerice u radnom okruženju. Što više znamo o stresu i strategijama nošenja sa stresnim situacijama, veća je vjerojatnost da ćemo doživljavati niže razine stresa.
