Vrijeme čitanja: 3 min

Vježba – Gdje u tijelu osjećamo svoje emocije?

Svaka emocija koju osjećamo, uvijek je praćena različitim, manje ili više ugodnim ili neugodnim tjelesnim reakcijama. Kad osjećamo sreću, vjerojatno nam ugodno treperi cijelo tijelo, možda se zacrvenimo, netko od sreće i zaplače. Kad smo tužni, vjerojatno nam se plače, boli nas glava, osjećamo pritisak u prsima ili „knedlu u grlu“. Kad smo ljuti, možda imamo potrebu za brzim fizičkim kretanjem, srce nam intenzivno udara, pulsira nam u ušima, imamo nagon nešto udariti ili baciti. Dakle, svaku emociju prati neka naša tjelesna reakcija.

Kad smo pod stresom, uglavnom osjećamo manje ili više tjelesnih simptoma. Neki osjećaju mučninu i/ili gastrointestinalne smetnje, neki se pojačano znoje ili im drhti cijelo tijelo, neki osjećaju slabost, neki osjećaju ubrzan rad srca (povišeno bilo i tlak) i/ili ubrzano disanje, neki imaju ukočen vrat i ramena, drugi osjećaju bolove u leđima ili glavobolju.

Također, velik broj ljudi pokazuje povećanu sklonost nekim tjelesnim oboljenjima, bolestima, simptomima koji ukazuju na činjenicu da nam neki organ pokazuje „slabost“ i često ili čak uvijek, imamo zdravstvenih poteškoća koje su povezane baš s tim organom/organima. Npr. neki ljudi su podložniji virozama, poteškoćama s disanjem i alergijama, neki imaju manjih ili većih poteškoća s probavnim sustavom, želucem i sl., neki ljudi pate od migrena, a drugi su skloni različitim kožnim oboljenjima i sl. 

Ovdje je nacrtana silueta ljudskog tijela. Preuzmi je u .pdf formatu za ispis.

Prvo promislite gdje u tijelu osjećate svoje emocije. 

U kojem dijelu tijela „osjećate“ sreću? 

Predlažemo da nekom toplom bojom (npr. žutom) na ovoj silueti označite dijelove tijela u kojima osjećate sreću. Kakve tjelesne reakcije (simptome) osjećate? Označite te simptome bojom.

U kojem dijelu tijela „osjećate“ tugu? 

Predlažemo da nekom hladnom bojom (npr. plavom) na ovoj silueti označite dijelove tijela u kojima osjećate tugu. Kakve tjelesne reakcije (simptome) osjećate? Označite te simptome bojom.

U kojem dijelu tijela „osjećate“ ljutnju? 

Predlažemo da nekom vatrenom bojom (npr. žarko crvenom) na ovoj silueti označite dijelove tijela u kojima osjećate ljutnju. Kakve tjelesne reakcije (simptome) osjećate? Označite te simptome bojom.

U kojem dijelu tijela „osjećate“ strah? 

Predlažemo da nekom tamnom bojom (npr. crnom) na ovoj silueti označite dijelove tijela u kojima osjećate strah. Kakve tjelesne reakcije (simptome) osjećate? Označite te simptome bojom.


A sada – opet promislite!

Jesu li dijelovi tijela koje ste na silueti označili kao one koji su pobuđeni ili „angažirani“ kad osjećate različite neugodne emocije, zapravo isti oni dijelovi tijela koji su Vaša „slabost“, odnosno jesu li to dijelovi tijela i organi koji su najmanje otporni na različite bolesti ili bolove? 

Jesu li dijelovi tijela koje ste na silueti označili kao one u kojima „osjećate“ različite neugodne emocije,  ujedno isti dijelovi tijela koji „reagiraju“ kad ste pod iznimnim stresom?

Kod velikog broja ljudi odgovor na prethodna dva upita je da postoji veliko preklapanje između dijelova tijela koji su pobuđeni nekim neugodnim emocijama i dijelova tijela ili organa koji su najmanje otporna karika našeg zdravlja. 

Nakon ove vježbe, zapravo imate vizualni prikaz svojih emocija. Na isti način možete oslikati i neke druge neugodne emocije. Prilikom doživljavanja neugodnih emocija, jesu li uvijek pobuđeni isti dijelovi tijela?

Zaključno, važno je ponoviti kako je svaka emocija praćena nekim tjelesnim reakcijama. Pri tome, nužno je znati da učestalo doživljavanje neugodnih emocija, koje nisu učinkovito izražene, dovodi do njihova nagomilavanja, a što dovodi do učestale pobuđenosti dijelova tijela koji su aktivni kad doživljavamo te emocije. Dakle, stvara se svojevrsno emocionalno opterećenje pojedinih dijelova tijela. Prema tome, nagomilane emocije ili nedovoljno kvalitetno i učinkovito izražene emocije te vrlo učestale i intenzivne tjelesne reakcije u stresnim okolnostima, zaista mogu izazvati različita tjelesna oboljenja, ali i ozbiljne bolesti.

Stoga, nema kvalitetnijeg motiva za rad na sebi i učenje vještina emocionalne regulacije i konstruktivnog izražavanja neugodnih emocija – od motiva očuvanja vlastitog tjelesnog i psihičkog zdravlja.

Svakodnevno pokušajte upoznavati sebe i svoje potrebe. Naučite prepoznati znakove koje Vam šalje Vaše tijelo, a koji ukazuju na Vaše emocionalno stanje. Naučite učinkovite načine izražavanja vlastitih neugodnih emocija. Okružite se dragim ljudima koji su Vam podrška i s njima provodite puno vremena. Provodite vrijeme u kvalitetnim aktivnostima, uživajte u hobijima. Postavljajte jasne granice onima koji na ružan, i po Vas destruktivan, način žele okupirati Vaše vrijeme, energiju, znanje. Vodite računa o prehrani i tjelesnom zdravlju. Razmišljajte pozitivno. Budite hrabri i uporni u pokušajima mijenjanja nekih nepovoljnih okolnosti u kojima trenutno živite. 

Ako se usprkos svim pokušajima očuvanja i unaprjeđenja vlastitog mentalnog zdravlja i dalje osjećate loše, svakako potražite stručnu pomoć kako biste uspješnije prevladali trenutnu životnu krizu.

Povezani članci