Istraživanja pokazuju da bi nezanemariv postotak ljudi radio čak i kada bi imali financijsku i materijalnu sigurnost. Navedeno pokazuje da nam rad, osim financijske sigurnosti, pruža još neke dobrobiti, koje su povezane s nižim razinama depresivnosti i stresa te boljim mentalnim zdravljem općenito.
Rad doprinosi strukturiranosti dnevne rutine, pruža priliku za konstruktivne aktivnosti i socijalne kontakte izvan obiteljskog kruga. Osim toga, rad doprinosi osjećaju društvene korisnosti, vlastite vrijednosti i statusa. Upravo zbog toga gubitak posla i nezaposlenost, osim što uključuju financijske gubitke, ograničavaju priliku za ostvarivanjem drugih psiholoških dobrobiti koje rad pruža.
Ipak, istraživanja pokazuju da nezaposlene osobe koje pronalaze načine ostvarenja navedenih dobrobiti, npr. pronađu način kako strukturirati i ispuniti dan, u načelu imaju i bolje mentalno zdravlje.
U nastavku slijedi opis potreba koje zadovoljavamo uz rad i pitanja za promišljanje o načinu njihovog ostvarenja u situaciji nezaposlenosti.
VREMENSKA STRUKTURA
Za mentalno zdravlje važno je ispunjavanje vremena svrhovitim aktivnostima, organizacija (određivanje dnevnih aktivnosti) i vremenska struktura (određivanje vremena za bavljenje nekom aktivnosti).
- Zapitajte se – kako izgleda Vaš tipičan dan?
- Jeste li organizirani? Planirate li svoje dnevne aktivnosti? Imate li točno određeno vrijeme za aktivnosti kojima se želite baviti?
- Planirate li svoje aktivnosti na tjednoj bazi?
- Nedostaju li Vam obveze i dnevna rutina?
- Ako ste na neka od ovih pitanja odgovorili potvrdno, promislite:
- Kako bi mogli organizirati svoj dan? Kako biste mogli organizirati svoj tjedan?
Kada nemamo predviđeno vrijeme za bavljenje obvezama (npr. pretraživanjem oglasa, slanjem molbi) ili nekom aktivnošću općenito (npr. vježbanjem) može nam se dogoditi da odgađamo i prepuštamo se trenutnim okolnostima (npr. nastavljamo gledati TV, priklanjamo se drugima i sl.).
Pokušajte odrediti vremenski okvir za bavljenje ovim aktivnostima, kako bi Vam pružile osjećaj strukture i rutine.
RAZINA AKTIVNOSTI
Istraživanja pokazuju da viša razina produktivnih aktivnosti pozitivno utječe na mentalno zdravlje pojedinca.
Razmislite i odgovorite na pitanja:
- Imate li dojam da obično nemate što raditi, da tek tu i tamo pronađete sebi neku aktivnost?
- Događa li Vam se da ponekad ne znate što biste radili?
- Imate li dojam da Vam je dan ‘’prazan’’?
- Imate li osjećaj da Vam je dan prošao, a da niste ništa napravili?
Važno je baviti se aktivnostima koje nam pružaju ugodu (npr. slušanje glazbe, slikanje, šetnja, druženje s obitelji i prijateljima) i osjećaj korisnosti (npr. kućanski poslovi, sportske aktivnosti, kuhanje, volontiranje), u odnosu na pasivne aktivnosti (gledanje televizije, korištenje društvenih mreža, razmišljanje o negativnim stranama nezaposlenosti).
SOCIJALNI KONTAKTI
Pokazalo se da nezaposlene osobe rjeđe sudjeluju u socijalnim aktivnostima od zaposlenih te da češće sudjelovanje u takvim aktivnostima dovodi do povoljnijeg psihološkog stanja.
Razmislite i procijenite:
- Družite li se redovito sa članovima obitelji i prijateljima?
Možda se izolirate od drugih ili zbog preokupiranosti vlastitim okolnostima zanemarujete bliske ljude. Iako bi Vam posao pružio priliku za samoostvarenjem, navedeno možete postići ostvarivanjem u drugim životnim ulogama – prijatelja, partnera, roditelja, brigom za vlastite roditelje i drugim ulogama.
- Što poduzimate da bi se približili ljudima koji su Vam važni? Što još možete učiniti?
- Imate li priliku upoznati nove ljude?
Ako procjenjujete da nemate dovoljno prilika i mogućnosti za druženje s drugima, razmislite o tome što bi mogli učiniti da poboljšate svoj društveni život. U izborniku Izvori podrške i mogućnosti možete pronaći različite udruge, klubove i organizacije koje organiziraju volontiranje i aktivnosti u slobodno vrijeme te okupljaju osobe različitih interesa i potreba te kojima se možete javiti. Osim toga, možete i sudjelovati na različitim edukacijama i stručnim osposobljavanjima.
Uključivanje u različite aktivnosti doprinosi ne samo osjećaju pripadanja i socijalne uključenosti, već omogućava i razvijanje vlastitih vještina i interesa te doprinosi širenju poznanstava. Umrežavanje povećava vjerojatnost da ćete saznati za neku poslovnu ponudu i u konačnici ostvariti zaposlenje.
OSJEĆAJ DRUŠTVENE KORISNOSTI
Osjećaj sudjelovanja u kolektivnoj svrsi povezan je s psihološkim zdravljem kod nezaposlenih osoba. Procijenite:
- Što Vi osobno mislite, smatrate li se korisnim članom društva?
- Imate li osjećaj da aktivno radite s drugim ljudima na vlastitim ciljevima i napretku?
Osim plaćenog rada, osjećaj korisnosti i svrhovitosti možemo postići uključivanjem u volontiranje. Osim što volontiranje može dovesti do poslovnih prilika, omogućuje priliku za razvijanje vlastitih sposobnosti i vještina, doprinosi osjećaju svrhovitosti, vlastite vrijednosti te razvitku samopouzdanja. Uključivanje u rad različitih udruga i klubova, također može Vam pružiti priliku da dijelite vlastita iskustva i težnje, upoznate se s osobama u sličnoj situaciji, steknete nove uvide i međusobno se podržavate.
STATUS
Radno mjesto donosi nam osjećaj statusa, a nezaposlenost može dovesti do smanjenja samopoštovanja i manjih prilika za upotrebu vlastitih znanja i vještina.
Razmislite i procijenite:
- Djeluju li okolnosti u kojima se sada nalazite na Vaše samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti?
- Mislite li da ste vrijedna i uspješna osoba?
Velik broj ljudi svoj osobni identitet i vrijednost vežu uz zaposlenje.
Možda ste se zapitali ‘’Ako ne radim, tko sam ja?’’. Ipak, u životu preuzimamo mnogobrojne uloge, stoga period nezaposlenosti može biti prilika da se ostvarimo u drugim ulogama i istražimo vlastite snage, interese i vrijednosti. Zadovoljstvo životom i osjećaj uspješnosti i korisnosti možemo postići kroz uključivanje u obiteljski i socijalni život, kao i uz već prije spomenuto volontiranje, educiranje i uključivanje u različite aktivnosti od interesa.
Osjećaji bezvrijednosti, neuspješnosti i druge neugodne emocije povezane su s našim načinom razmišljanja, primjerice:
“Ja sam gubitnik/ica”, “Nikad neću pronaći posao” i “Iznevjerio/la sam svoje bližnje” samo su neke od automatskih misli koje se mogu javiti u situaciji nezaposlenosti i doprinijeti osjećaju manje vrijednosti i neuspjeha. Ove misli mogu biti učestale, ali njihovo javljanje nije pokazatelj njihove istinitosti. Važno ih je preispitivati i zamijeniti novim, funkcionalnijim mislima. Postoje li dokazi za tu misao? Ako da, postoje li dokazi protiv? U izborniku Što s emocijama i mislima? možete pronaći korisne članke o tome kako preoblikovati vlastite negativne misli i konstruktivno izraziti svoje emocije u svrhu što većeg životnog zadovoljstva.
