Traženje posla je izrazito stresno za mnoge ljude. Svatko za sebe određuje kako će, koliko često i dugo tražiti posao, a povratna informacija o tome što je učinkovito i što se još može učiniti često nije dostupna. Ova nejasnoća samog procesa, mogućih strategija i postupaka dodatno pojačava doživljaj pritiska i stresa. Zbog toga često i sam proces, iako nužan da bi osoba našla zaposlenje, predstavlja dodatan stres.
Pronalazak posla, kada ga promatramo kao cilj, zahtijeva dugotrajni trud i ustrajnost. Put prema ostvarenju tog cilja obilježen je manjim zadacima, koji su često dosadni, neugodni ili iz drugih razloga neprivlačni, ali važni kako bi se ostvario željeni cilj. Primjerice, pisanje i uređivanje životopisa, socijalno umrežavanje i prezentacija vlastitih vrlina poslodavcu su neke aktivnosti koje su neugodne većini ljudi, ali su potrebne kako bi osoba dobila zaposlenje.
Zbog čega je važno određivanje cilja i planiranje?
Iako ciljevi ne podrazumijevaju postizanje željenih ishoda, odabir cilja u moru drugih alternativa važan je korak u postizanju napretka. Zapravo, svjesno upravljanje vlastitim ponašanjem započinje jednom kad je cilj određen. Postavljanje cilja posebice je važno u novim, izazovnim i promjenjivim okolnostima, kao što je nezaposlenost.
U postavljanju ciljeva može vam poslužiti akronim MUDRO:
Prema akronimu MUDRO koji se često koristi u svrhu postavljanja ciljeva, cilj treba biti:
- mjerljiv
- uvremenjen
- dostižan
- relevantan
- određen
Preneseno na situaciju nezaposlenosti, razmotrimo svaku komponentu dobro postavljenog cilja.
1. Mjerljivost – ciljevi trebaju biti mjerljivi kako biste znali jeste li napredovali ili uspjeli postići željeni cilj.
Primjerice, tijekom potrage za poslom možete primijetiti da bi Vam moglo koristiti širenje poznanstava ili uređivanje internetskih profila.
Kada biste postavili cilj koji bi glasio: “upoznati više ljudi” ili “urediti profile” ne bi mogli znati u svakom trenutku koliko ste napredovali.
Cilj koji bi glasio “otići osobno kod tri poslodavca do kraja mjeseca” ili “urediti svoj LinkedIn profil ovaj tjedan” bio bi precizniji, mjerljivi cilj.
2. Uvremenjenost – važno je da ciljevi imaju vremenski okvir, odnosno rok. Rokovi, bez obzira jesu li određeni samostalno ili ne, rezultiraju manjim odgađanjem, boljom motivacijom i izvedbom.
Kao što je navedeno u primjeru, ciljevi koji imaju određeni vremenski rok su konkretniji i lakše je pratiti napredak – primjerice
- poslat ću 5 otvorenih molbi i
- poslat ću 5 otvorenih molbi do petka.
Uz navedeno, poželjno je planirati i kada, gdje i kako obaviti zadatke vezane uz potragu za poslom, primjerice:
- poslat ću pet otvorenih molbi do petka i na njima ću raditi tijekom popodneva naredna dva dana (15-17 sati) u radnoj sobi.
3. Dostižnost
Pokušajte realno procijeniti svoju mogućnost utjecaja i postaviti ciljeve koji ovise isključivo o Vašem angažmanu – što je ostvarivo i nad čim imate kontrolu. Primjerice, pronalazak posla unutar 3 tjedna nije, ali javljanje poslodavcima 3 puta tjedno je cilj koji je pod Vašom kontrolom. Postavljanje dostižnih, ostvarivih ciljeva je važan korak u održavanju ustrajnosti i umanjivanju vjerojatnosti da doživimo neuspjeh proizašao iz nemogućnosti potpunog utjecaja na ostvarenje cilja.
4. Relevantnost
Relevantnost se odnosi na važnost cilja za osobu – koliko je cilj vrijedan osobi. Također, važno je uzeti u obzir koliko je cilj realističan, odnosno što ste spremni i sposobni učiniti. Primjerice, ako Vam ne predstavlja problem širenje poznanstava, upoznavanje i predstavljanje poslodavcu, vjerojatno bi cilj koji uključuje veliki broj prijava i kontakata predstavljao realističan cilj. S druge strane, ako Vam socijalni kontakti i predstavljanje ne predstavljaju ugodnu aktivnost, realistično bi bilo zadati si manji cilj, primjerice nekoliko kontakata tjedno ili koliko procijenite da Vam je u tom trenutku ugodno, ali ipak dovoljno izazovno da Vas motivira na djelovanje.
5. Određenost
Poželjno je odrediti specifične ciljeve. Opći ciljevi kao što su pronaći posao nisu specifični u tolikoj mjeri da nas usmjeravaju na konkretne korake. Prije spomenuti ciljevi, kao što su slanje određenog broja molbi i posjećivanje poslodavaca su konkretniji ciljevi koji su usmjereni na ostvarivanje višeg, općeg cilja kao što je pronalazak zaposlenja.
Još nekoliko savjeta za kraj:
- Pokušajte šire definirati potencijalne poslove – koji poslovi su u domeni Vašeg interesa, sposobnosti i vještina – na kojim poslovima bi bili spremni raditi i koji bi Vam bili zadovoljavajući? Usmjerite svoje ciljeve i nastojanja prema tim poslovima.
- Pokušajte koristiti više različitih taktika za informiranje – npr. neformalno raspitivanje (kod poznanika, prijatelja) i formalno informiranje o ponudi poslova (npr. kod poslodavaca, burze rada i sl.)
- Kako bi održali usmjerenost prema cilju, pokušajte predvidjeti prepreke i razmišljajte o potencijalnim rješenjima
- U nekim istraživanjima pokazalo se korisno tražiti od poslodavca povratne informacije o razgovoru u svrhu poboljšanja i napredovanja
- Procjenjujte vlastiti napredak – potencijalne neuspjehe pokušajte razmatrati kao rezultat trenutnih i promjenjivih, a ne trajnih osobina. Primjerice, ako razgovor za posao ne prođe u skladu s očekivanjima i niste zadovoljni svojim prezentiranjem, ne znači da idući put možda neće bolje proći i da se ne možete bolje pripremiti.
