Ljutnja

Ljutnja je neugodno osjećajno stanje. Ona sama po sebi nije štetna, no ukoliko se osoba jako često i vrlo intenzivno ljuti, utoliko to može negativno utjecati na njezino tjelesno i mentalno zdravlje te značajno smanjivati kvalitetu i kvantitetu odnosa s drugima. Ljutnja, osobito visokog intenziteta, dovodi tijelo u stanje stresa. Iako je ljutnja način da drugima otvoreno kažemo što mislimo i osjećamo, česta i snažna ljutnja nije socijalno prihvatljiv obrazac ponašanja. Ljutnja proizlazi iz našeg uvjerenja da situacija u kojoj se nalazimo mi ili netko drugi nije onakva kakva bi zapravo trebala biti pa takvu situaciju doživljavamo kao nepravednu. Ovakve situacije uzrokuju stanje frustracije – nemogućnost savladavanja prepreka koje nam stoje na putu do ostvarenja naših ciljeva, željenih stanja. Frustracija može potaknuti pojedinca na promišljanje kako iznaći najbolji, najkreativniji odgovor za savladavanje prepreka. Ukoliko pojedinac to ne uspije, posebno u dugom vremenskom periodu, odnosno ako njegov odgovor ne bude adekvatan obilježju same situacije, a uz to ima vrlo nizak prag tolerancije na frustraciju, utoliko su ljutnja, bijes, agresija vrlo izvjesni ishodi ovakvih situacija. 

Ljutimo se zbog dobivenih kritika, neuspjeha, osjećaja neadekvatnosti za rješavanje problemskih situacija, jer nas je netko napustio, osjećaja da nas drugi ne razumiju, dovoljno ne vole ili ne prihvaćaju, ne pružaju nam dovoljno podrške i pomoći… Kao i druge emocije, tako i ljutnja ima svoju funkciju, svrhu. Ona nas pokreće na ponašanja (motivira nas) kako bi situaciju riješili i tako vratili dobro stanje. Isto tako, ljutnja ima komunikacijsku ulogu jer će naše riječi dobiti pravi značaj kroz naš položaj tijela, izražaj lica, jačinu tona glasa, način kako smo drugima nešto prikazali – neverbalnu komunikaciju. Ljutnja ima i biološku funkciju – priprema naše tijelo za suočavanje sa situacijom koja nas ljuti i koju želimo riješiti. 

Što napraviti s ljutnjom? 

• Ako ste često ljuti, to može značiti da ne živite život kakav biste htjeli jer ne zadovoljavate dobro svoje potrebe. 
• Ako ne živite život kakav biste htjeli, sigurno su neke od nezadovoljavajućih situacija i okolnosti pod Vašom kontrolom (ne ovise o djelovanju drugih) pa ih pokušajte mijenjati. 
• Smanjujte broj izvora ljutnje – izbjegavajte situacije koje Vas ljute. 
• Prepoznajte signale u svom tijelu koji Vam ukazuju na to da Vaša ljutnja dolazi. Napustite tu situaciju i vratite joj se kad se smirite.
• Iz ljutnje možete puno naučiti o sebi, promislite i propitujte izvore i načine izražavanja ljutnje:
  • Što Vas ljuti?
  • Zašto Vas to ljuti?
  • Jeste li tolerantni?
  • Jeste li pretjerano osjetljivi?
  • Kako podnosite frustraciju?
  • Kojim ponašanjima pojačavate ljutnju ili mogućnosti da se ona pojavi? To može biti, npr. prisjećanje svih događaja koji u nama pobuđuju ljutnju, kao kad bliska osoba ne udovoljava našim očekivanjima pa se prisjećamo svih situacija u kojima se osoba ponašala na način koji nam ne odgovara ili kada dobijemo odbijenicu za posao pa se prisjećamo svih drugih bezuspješnih prijava na posao. 
  • Postoje li ponašanja kojima trenutno ublažavate intenzitet ljutnje, ali Vam dugoročno ne pomažu? To može biti prekomjerna konzumacija hrane i pića, alkohola i drugih sredstava ovisnosti, ali i ulaženje u sukobe s bliskim osobama koje možda nisu ni bile primaran izvor frustracije.  

Ljutnja, kao i svaka druga emocija, govori da nešto u našem životu nije u skladu s našim očekivanjima i da ne zadovoljavamo dobro svoje potrebe. Ono što je važno je imati uvid u to zbog čega osjećamo frustraciju i što možemo učiniti da je ublažimo (a ne još i dodatno pojačamo), polazeći od promjene ponašanja ili uvjerenja. Više o tome možete pročitati u tekstovima u sklopu izbornika Što s emocijama i mislima? 

U obuzdavanju ljutnje mogu Vam pomoći i razne strategije samopomoći, odnosno tehnike relaksacije, praktične vježbe i mindfulness.