Traženje posla kod svake osobe izgleda drugačije – neki traže točno određeni posao i ne odstupaju od zamišljenog, drugi se raspituju što sve mogu raditi sa strukom, znanjem i iskustvom koje imaju, treći traže bilo kakav posao. Isto tako, moguće je da ista osoba s protjecanjem vremena širi ili sužava potragu. Primjerice, osoba koja je duže vrijeme neuspješna može početi istraživati i šire ili pokušati pronaći bilo kakav posao.
Način na koji osoba traži zaposlenje i u kojem opsegu širi svoju potragu još se zove i strategija traženja posla.
Je li samo važno dobiti posao (pa kakav god bio)?
Neka istraživanja pokazuju da su posljedice pristajanja na posao koji osobi ne odgovara slične posljedicama dobivanja otkaza, odnosno prisutne su više razine depresivnosti i niže razine zadovoljstva životom. Osim toga, nepodudarnost između karakteristika osobe i karakteristika posla može dovesti do manjeg zadovoljstva, sagorijevanja na poslu i želje za davanjem otkaza.
Ono što je važno je znati prilagoditi se ponudi poslova, uz istovremeno uvažavanje vlastitih interesa i potreba, kako se pristajanjem na nezadovoljavajuće zaposlenje ne bi dodatno narušilo, već ugroženo mentalno zdravlje.
Uspješna potraga za poslom ne uključuje pronalazak bilo kakvog posla, već posla koji osobi odgovara, odnosno koji je u skladu s njezinim interesima, potrebama, znanjima i vještinama.
Koju strategiju za traženje posla koristite?
1. STRATEGIJA
Razmislite odnose li se sljedeće tvrdnje na Vas:
+ Prijavljujem se na poslove koji me zanimaju, čak i ako je možda malo vjerojatno da ću uspjeti.
+ Prikupljam informacije o različitim poslovnim prilikama radije, nego da se usmjeravam na nešto specifično.
+ Pokušavam postići da što više potencijalnih poslodavaca ima moj životopis.
Ako se pronalazite u ovom opisu, vjerojatno koristite istraživačku strategiju. Oni koji koriste ovu strategiju posvećeni su potrazi za poslom i motivirani istražiti sve opcije koje imaju, odnosno otvoreni su za sve prilike koje se pojavljuju. Aktivno prikupljaju informacije iz različitih izvora.
2. STRATEGIJA
Razmislite odnose li se sljedeće tvrdnje na Vas:
+ U potrazi za poslom usmjeravam se na mali broj poslodavaca.
+ Prikupljam informacije isključivo o specifičnim poslovima koje želim raditi i koji su unutar moje struke.
Ako se pronalazite u ovom opisu, vjerojatno koristite fokusiranu strategiju. Oni koji koriste ovu strategiju rano u potrazi za zaposlenjem odrede glavne izbore i imaju jasne ciljeve. Usmjeravaju svoj napor na mali broj pomno izabranih poslova/poslodavaca i prijavljuju se samo na poslove koji odgovaraju njihovim potrebama, kvalifikacijama i interesima.
3. STRATEGIJA
Razmislite odnose li se sljedeće tvrdnje na Vas:
+ Nemam neki posebni plan potrage za poslom.
+ Nasumično prikupljam informacije o poslovima.
Ako se pronalazite u ovom opisu, vjerojatno koristite nasumičnu strategiju. Oni koji koriste ovu strategiju, potrazi za poslom pristupaju po principu pokušaja i pogrešaka, mijenjaju taktike bez osnove i pasivno prikupljaju informacije o poslovima i unutar i van vlastitih kvalifikacija, edukacije i prijašnjeg radnog iskustva. Oni koji koriste ovu strategiju često imaju niske i nejasne standarde i pristaju na prvi prihvatljivi posao na koji naiđu.
Dok su fokusirana i istraživačka strategija usmjerene na pronalazak prihvatljivog, zadovoljavajućeg zaposlenja koje odgovara osobi, nasumična strategija usmjerena je na pronalazak bilo kojeg posla, bez obzira na vrstu i upravo se korištenje nasumične strategije povezuje s višim razinama anksioznosti i stresa te narušenim mentalnim zdravljem općenito.
Sagledajmo prednosti i nedostatke svake od potencijalnih strategija:
ISTRAŽIVAČKA | FOKUSIRANA | NASUMIČNA |
+ Može dovesti do više poslovnih ponuda (zbog prijava na više različitih vrsti poslova) + Može dovesti do zadovoljavajućeg zaposlenja (primjerice, u širim okvirima struke) – Osoba može osjećati pritisak da prihvati poslovnu ponudu s kojom nije zadovoljna | – Može dovesti do manjeg broja prijava (zbog suženih opcija) i ponuda – Uspješnost ovisi i o potražnji pojedine vrste posla – ako je mala, može biti neuspješna + Ukoliko uspješna, dovodi do ostvarenja zadovoljavajućeg zaposlenja | – Smanjuje broj poslovnih ponuda (jer osoba pristaje na prvi prihvatljivi posao) – Posao koji nije u skladu s interesima i sposobnostima može dovesti do još većeg nezadovoljstva, nego sama nezaposlenost |
Smjernice i zaključci za kraj:
- I istraživanje mogućih opcija i usmjerenost isključivo na određeni tip posla mogu dovesti do željenih rezultata. Ono što se pokazalo nepovoljno je nasumično, spontano prijavljivanje na bilo kakve poslove. Prihvaćanje posla van domene vlastitih interesa, želja i vještina može biti izvor nezadovoljstva, frustracije i stresa. Ono što bi moglo biti korisno je odrediti konkretne ciljeve i suziti izbor prihvatljivih poslova.
- Ako već neko vrijeme neuspješno pokušavate dobiti specifično zaposlenje ili želite dobiti što veći broj ponuda, možda bi vam koristilo širenje vidika i istraživanje poslova koji su u domeni Vaših sposobnosti i interesa (možete potražiti i pomoć savjetnika pri HZZ-u ili u CISOK-u). Pokušajte istražiti vidite li se na još nekom poslu, prijavite se, dogovorite razgovor – ne odustajte prije, nego što ste mogli steći dojam što se od Vas očekuje i bi li Vam neki posao odgovarao.
- Ako Vam je iz bilo kojeg razloga, npr. financijske nesigurnosti, važno dobiti bilo kakav posao, podsjećajte se na motive, odnosno vrijednosti koje su u pozadini Vaše odluke (npr. ”Važno mi je da sam samostalan/a.”, ”Ne želim financijske poteškoće.”, ”Važno mi je doprinositi i brinuti o svojoj obitelji.”). Osim toga, važno je kakvo značenje pridate toj odluci. Ako razmišljate da ste si time ”zatvorili vrata” ili ”pokazali slabost”, malo je vjerojatno da ćete biti zadovoljni, sretni, motivirani i uspješni. Preispitujte misli koje Vam se javljaju i pokušavajte gledati na situaciju na drugačiji način – kao privremenu, a ne trajnu i nepromjenjivu. Ono što si umjesto toga možete reći je da ste napravili nešto što je u skladu s Vašim vrijednostima i trenutnim potrebama (npr. za financijskom sigurnosti) i da ćete se i dalje truditi ostvariti željene ciljeve. Naposljetku, ako niste zadovoljni poslom koji radite, uvijek možete aktivno tražiti posao koji bi Vam više odgovarao.
Onaj koji pada i ustaje mnogo je jači od onoga koji nikad nije pao.
– Sean Connery
